Šta je Spotify for Artists - kompletan vodić za bendove


Update: 15.07.2020. Spotify je postao dostupan u Srbiji i zemljama u regionu poput Hrvatske, BiH, Makedonije itd. Od sada ga možete koristiti u svrhu slušanja muzike i uživanja, ali, ako imate bend ili ste solo izvođač, u ovom tekstu pokazaćemo vam kako da uredite svoje profile i ispratite analitiku!

Muzički gigant i definitivno vodeći striming servis današnjice, popularni Spotify, jedan je od retkih servisa koji muzičarima pruža mogućnost provere sopstvene statistike, odnosno daje mogućnost pregleda i praćenja vaših pesama, pa na taj način još jednom  opravdava tu svoju vodeću poziciju. Ako imate bend i zanima vas kada, koliko, odakle i na koji način su slušane vaše pesme, sa kojih plejlisti itd, Spotify vam takvu mogućnost pruža preko svog jedinstvenog programa Spotify for Artists.  





Ovo je zapravo jedna vrlo korisna alatka koja vam sigurno može pomoći u razvoju vaše karijere i ukoliko već imate muziku ditribuiranu na ovoj platformi, preporučujemo da obavezno pričitate sledeći tekst u kojem ćemo detaljno opisati kako otvoriti i koristiti Spotify for Artists. I pored toga što sam Spotify još uvek nije dostupan u našoj zemlji (na određene načine se ipak može koristiti), dobili smo uverenje od digitalnog ditributera CD Baby (sa kojim autor bloga sarađuje), da je Spotify for Artist dostupan u svim zemljama bez obzira na to da li je sama platforma dostupna ili ne.


Verifikacija

Postati verifikovani izvođač na Spotify-u znači postati prepoznatljiv u očima vaših fanova. Zapravo, dobijanjem popularnog plavog kružića iznad vašeg imena, koji označava da ste postali verifikovani, pokazuje o vama i vašem bendu da delujete ozbiljno i profesionalno. Nekada je za verifikaciju bilo potrebno da imate 250 pratilaca na ovoj platformi, međutim uvođenjem Spotify for Artist programa, to više nije slučaj. Dakle, sve što treba da uradite je da potvrdite svoj profil na opciji - Claim your profile. Ukoliko je vaša muzika distribuirana preko kompanija CD Baby ili Distrokid to isto možete učiniti direktno sa svojih korisničkih profila. Kada potvrdite svoj identitet i preuzmete svoji profil, odnosno postanete verifikovani, otvara vam se mogućnost uređivanja vašeg bendskog profila odnosno praćenje statistike. 


Uređivanje Spotify profila


Kada završite sa verifikacijom i uspete da se ulogujete u vaš Spotify for Artists profil možete krenuti sa uređivanjem vašeg profila. Uređivanje se vrši u pomenutoj aplikaciji što se automatski prenosi na vašu bendsku Spotify stranicu - u prevodu, ono što vaši fanovi i bilo koji drugi korisnici imaju ispred sebe na ekranu. Dakle, pod opcijom Profile imate tri kartice: Overview, About i Concerts.

Overview - u ovoj opciji možete da nemestite vašu bendsku fotografiju za header vašeg profila, što je svakako vrlo estetski i poželjno je imati. Nakon toga sa desne strane imate opciju Artist pick - koja vam omogućava da izaberete ono najbitnije u tom trenutku, izdanje, plejlistu ili recimo koncert, koji će se nalaziti na isturenom mestu na vašem profilu i biće zapravo prva opcija za one koji posećuju vaš profil. U dnu ove kartice još možete dodati ili izbrisati određene plejliste koje želite da se nađu na vašem bendskom profilu.

About - u ovoj opiciji možete uraditi tri vrlo bitne stvari za promociju vašeg benda. Pre svega možete dodati još bendskih fotografija i to maksimalno 125. Potom možete napisati i sosptvenu biografiju (do 1500 reči) a na kraju možete dodati i linkove ka vašim profilima ka drugim društvenim mrežama. To je inače jedna od opcija koju ne nudi ni jedna druga platforma u ovom trenutku, osim recimo YouTube, U suštini radi se o vrlo bitnoj sekciji koju bi trebalo iskoristiti svakako jer, nikad se ne zna, šta ako je vas je vaš budući fan slučajno pronašao baš tu na Spotify-u? Treba mu dati priliku i da vas malo bolje upozna!

Concerts - u poslednjoj opciji ovog odeljka možete objaviti vaše nadolazeće koncerte i to sve možete povezati sa sajtovima poput Ticketmaster. SongKick. Eventbritte i dr.


Statistika

Kada sve do sad navedeno završite i uredite svoj Spotify profil tako da izgleda svetski, vreme je da se pozabavite i analizom vaše statistike. Sve ono, što svakog od nas koji smo muzičari zanima, dostupno je u pod opcijom Audience. Koliko puta je strimovana svaka vaša pesma; sa kojihh lokacija; sa kojih uređaja; koja starosna grupa najviše strimuje vaše pesme; način na koji su pesme strimovane itd. Dakle, imate mogućnost da pratite kompletno celu vašu statistiku i perfromanse, što je svakako vrlo korisna stvar u karijeri svakog muzičara. Možete komotno upoređivati da li su se vaši rezlutati poboljšali nakon što ste izdali single, imali svirku ili gostovali na radiju itd. Postoji čak i mogućnost upoređivanja vaših rezultata sa drugim izvođačima. Posebno zanimljiv deo ovog segmenta je onaj koji pokazuje da li je vaša muzika strimovana sa vašeg bendskog profila ili možda nekih plejlisti. Na kraju neki od tih rezultata biće prikazani i na samom profilu i tako biti vidljivi svima, poput broja vaših mesečnih slušalaca, plejlisti na kojima se vaša muzika najviše pušta kao i imena gradova gde se vaša muzika najviše sluša.

Na kraju možemo dodati još nekoliko vrlo korisnih alatki koje Spotify for Artists pruža a to su:


Merchandise prodaja - Spotify vam pruža mogućnost da preko Merchbar prltforme sa kojom je povezan prodajete stvari sa logom vašeg benda, ili bolje rečeno brenda, i to direktno na svom bendskom profilu.

Manage team - imate mogućnost da dodate i druge članove vašeg benda ili vašeg tima, koji mogu kao i vi da pristupe i uređuju vaš bendski profil.

Pitching to Playlists - jedna vrlo zanimlijva stvar koju Spotify još pruža je i mogućnost da vaša pesma konkuriše za ulazak na neke od poznatih svetskih pljelisti (na Spotify-u naravno). Jedini uslov je da pesma bude neizdata i u stanju pripreme, odnosno da je već predata vašem distributeru ali još uvek nije postavljena zvanično na digitalnim platformama. Ukoliko imate sreće i vaša pesma stvarno završi na nekoj od pomenutih plejlisti, dobili ste jackpot!

Pošto smo prednosti korišćenja Spotify for Artists napomenuli već nekoliko puta tokom teksta, nema potrebe sve to opet ponavljati. U suštini svako ko se bavi muzikom treba da iskoristi, kad god može, prilike ovakvog tipa, jer neusmnjivo daju neverovatno velike mogućnosti u daljoj promociji i karijeri svakog muzičara. Inače, ovaj program krenuo je sa radom još pre godinu dana i pored YouTube-a, koji ste sigurno kad tad koristili, Spotify je jedina muzička digitalna platforma koja pruža mogućnost praćenja analitike. Bilo bi zapravo vrlo lepo a i korisno kada bi i druge kompanije uvele nešto slično i tako se približe neprikosnovenom lideru na ovom polju.

Ukokliko imate nekih nedoumica ili pitanja vezanih za Spotify for Artist, slobodno kontaktirajte!


Junkyard Rock Stories plejlistu možete poslušati ovde: Junkyard Rock Stories plejlista


Oktobar 2019.                                                                                                                      Autor: JP



Intervju:Q&A sa Nick Z Marinom, klavijaturistom grupa Yingwie Malmsteen, Generation Axe i NZM



Pred vama je eksluzivni intervju sa Nick Z Marinom a.k.a. Željkom Marinovićem, čovekom  koji je dotakao zvezde, čovekom koji je svirao sa nekim od najpoznatijih i najboljih muzičara na planeti, klavijaturistom čije je sviranje po brzini uporedivo sa Malmsteen-ovom gitarom, čovekom koji živi rock'n'roll rame uz rame sa legendama ovog žanra.

Rođen u Negotinu, Željko se 1995.godine seli u SAD gde otvara novu stranicu svog muzičkog života. Kao multitalentovan i školovan muzičar počinje da se kreće muzičkim krugovima koji će ga odvesti pravo u tabor jednog od najboljih (i najbržih) gitarskih virtuoza na svetu, Yngwie Malmsteen-a, sa kojim ostaje i do dan danas. U međuvremenu sam Željko postaje Nick Z Marino, osniva i svoj bend NZM i nastupa sa mnogim poznatim kraljevima hard n heavy muzike. 

Da ne dužimo previše, pred vama je eksluzivni intervju, koji smo sa Nick-om zajedničkim snagama  uradili Nikola Trifić, urednik sjajnog društveno-političkog portala Geostrateg , i ja, u kojem smo opušteno popričali o Nick-ovoj karijeri.



Put od Negotina do Floride... Da li je to dužina staze tvojih snova? Od jednog malog grada i male zemlje, do scene koju sanja svaki roker i metalac na svetu?

Nick Z Marino: Kao da je juče bilo, sećam se zvezdane noći u Negotinu i ćaskanja sa drugarima iz benda posle proba. Imali smo nekih 16 godina i pošteno smo bili napaljeni posle sviranja Deep Purple-a i Led Zeppelin-a na probi. Često bi gledali u nebo i maštali kako bi smo i mi jednog dana mogli svirati na velikoj sceni i putovati svetom. Znajući da sam na klavijaturi skoro u potpunosti "skinuo" svirku John Lord-a, i da mogu da otpevam visoke tonove Ian Gillan-a formirala se velika energija koja mi je davala nadu da je tako nešto ipak dostižno. Nisam znao kako i kad, ali sam imao neku iskru koja mi je govorila da je sve moguće.


Dugo si u Americi. Mišljenja o toj zemlji su podeljena; Šta za tebe predstavlja Amerika? Odnosno, da li je onaj famozni "američki san" bajka ili realnost?

Nick Z Marino: Kako za koga, ali ako imate talenat, znanje, volju i energiju, verovali ili ne "američki san" je istina. Nisam ni sam verovao, ali je u principu bolje nego što sam zamišljao, Amerika je jedan veliki eksperiment, koji je započeo pre nekih 250 godina. Jako pametni ljudi (founding fathers) imali su ideju da na "novom kontinentu" formiraju novu - modernu državu sa maksimalnom demokratijom. Daleko od toga da je Amerika savršena, posebno u spoljnoj politici, ali je sigurno najbolja zemlja za uspeh i ostvarenje sna u najkraćem roku. Isto tako, granice između vera i nacija su skoro izbrisane, tako da se svako oseća kao svoj u ovoj zemlji. 


Imaš klasično muzičko obrazovanje, što je više nego evidentno kada je reč o tvom stvaralaštvu, i to je svakako jedan od tvojih "trejdmarkova". No, koje bi rock i metal grupe, a koje klasičare, izdvojio kao one koji su na tebe ostavili najjači utisak? Odnosno koji su najviše doprineli tvom muzičkom sazrevanju u životu uopšte? 

Nick Z Marino: Uh, lista je dugačka. Od rock bendova to su: Deep Purple, Led Zeppelin, AC/DC, Queen, Iron Maiden, Yngwie Malmsteen, Scorpions, Symphony X, Stratovarius... Moram da pomenem i domaće: Smak, Bijelo Dugme i Time. Kada je reč o "klasičarima" izdvajam: Baha, Betovena, Šopena i Mocarta. 


Prva asocijacija na rock i metal je gitara. Ipak, mnogi misle da si ti svojim talentom i scenskim nastupom pokazao da se može biti "glavni igrač" na bini i na klavijaturama. Kako to komentarišeš?

Nick Z Marino: Tačno, u mom bendu su solo gitara i solo klavijature na istom nivou.


Imaš status jednog od najboljih power metal pevača i klavijaturista na svetu. Da li je power metal slepa ulica rock sveta, ili je njegov prirodni iskorak, napredak, njegova evolucija?

Nick Z Marino: Power metal je samo jedna grana heavy metala. Mnogi ocenjuju NZM i kao progressive rock i neo-classical rock . Kada mene pitaju - šta znači NZM, ja im odgovorim, da osim mojih inicjala (Nick Zeljko Marinovich), NZM znači i neo classical zombie metal.


S obzirom da si se u SAD preselio sredinom 90-ih, možeš i nam reći kako je izgledala tadašnja muzička scena, imajući u vidu promene koje su se desile neposredno pre toga, od urušavanja tzv. glam metal scene 80-ih, pojave grunge-a kao novog muzičkog talasa i uopšte zaokreta celokupne muzičke industrije tog doba? Kako si se ti našao u tvom novom svetu kao muzičar?

Nick Z Marino: Jako sam bio razočaran u grunge. Posle famoznih 70-ih i 80-ih činilo se da su rock i metal degradirani. Osim Soundgarden-a nisam gotivio skoro ni jedan bend. Ipak, svakako treba imati respekt za ceo taj pokret jer je usledio kao revolt i zasićenje na hair metal muzičku hiperprodukciju. Promena je uvek potrebna i korisna, pa makar i kad degradira u kvalitetu. Na svu sreću metal se oporavio vrlo brzo. 


U svojoj karijeri radio sa puno muzičara. među kojima su neki od najpoznatijih i najcenjenijih muzičara rock i metal sveta uopšte. Šta je to što te je svih tih godina "vodilo" da budeš involviran u toliko različitih projekata?

Nick Z Marino: Pa, smatram da su kvalitet i kvantitet uvek pozitivne stvari. More is more! Svako iskustvo donosi nešto novo. 


Kako je uopšte došlo do saradnje sa jednim od najboljih gitarista na svetu, Yngwie Malmsteen-om, kada si 2005. po prvi put pristupio njegovom bendu, što je, moglo bi se reći, bio ogroman korak u tvojoj karijeri?

Nick Z Marino: Da, oktobar 2005. je mesec kada sam se upoznao sa Yngwie-em. Jedan od prodavaca muzičkih instrumenata u poznatom "Guitar Center Shop-u" mi je dostavio Yngwie-ev menagement broj i rekao da Yngwie, koji navraća često u isti shop, ima audiciju za klavijaturistu. Okrenuo sam broj i saznao za datum audicije. Otišao sam i odsvirao tri pesme. Sledeći dan dobio sam poziv od Yngwie-a i saznao da sam primljen. Može se reći da sam bio na pravom mestu u pravom trenutku. Dobio sam opširan materijal za turneju i nekih šest, sedam dana da naučim sve. Nazvao sam Yngwie-a i rekao mu da nisam siguran da mogu sve to da naučim tako brzo i da odsviram sa tom preciznošću...On mi je odgovorio: " Možeš, možeš... Ja sam te procenio i samo vežbaj. Brzina će sama doći." Tako je i bilo. Posle dva dana ukapirao sam da to mogu, i da nisam bio svestan svojih sposobnosti. Prva turneja je bila u SAD i Japanu 2005. "Unleash The Fury", turneja sa Dogie White-om, kao glavnim pevačem. 


Pitanje koje interesuje svakog klinca koji u svoje ruke uzme gitaru: Da li je Yngwie apsolutni kralj tog instrumenta?

Nick Z Marino: Postoje fenomenalni gitaristi koji su "kraljevi", a postoje i oni koji su ne samo fenomenalni, nego su osnovali novi pravac i promenili istoriju. To su "Guitar Gods"  (bogovi gitare). Yngwie je jedan od njih. 


Prvi album Malmsteen-a na kojem si potpisan kao autor, je album iz 2010. Relentless, na kojem je za vokale bio zadužen i nekadašnji pevač bendova Judas Priest i Iced Earth - Tim Ripper Owens, koji je početkom ove godine izbacio album sa novom supergrupom A New Revenge. Možeš li nam opisati kako izgleda proces rada na albumu, od pre-produkcije, snimanja, pa sve do realizacije, sa legendama poput Malmsteen-a i Owens-a? Kakav je osećaj raditi u takvim okolnostima?

Nick Z Marino: Ja sam veoma dobar prijatelj sa Ripper-om i naša saradnja se nastavila kada je on istupio iz benda. Što se tiče snimanja Relentless, ja sam dobio svoj termin sa Yngwie-em i njegovom studiju. Znači album nismo svirali u isto vreme. 


Na live izdanju Spellbound Live in Tampa 2014, odnosno turneji na kojoj je taj cd/dvd snimljen, preuzeo si ulogu glavnog vokala u grupi. Kako se to desilo i kako si se snašao u toj ulozi? 

Nick Z Marino: Ja sam zapravo postao lead singer kada je 2012. Ripper istupio iz benda. Ne znam tačno detalje njegovog odlaska (ili otpuštanja), ali u leto 2012. Yngwie me je pitao da pevam i sviram u isto vreme. Ja sam ponovo odgovorio da nisam siguran da li to mogu, a on je ponovio ono: Možeš, možeš... Od tada smo četvorka. 


U svojoj bogatoj muzičkoj karijeri nastupao si u grupi, ili bolje rečeno, projektu Generation Axe, gde si imao prilike da deliš binu sa legendarnim gitaristima poput Steve Vai-a, Zakk Wylde-a, Nuno Battencourt-a, Tosin Abasi-a, i naravno samog Yngwie-a. Kako je uopšte došlo do te ideje, ko je njen tvorac, i kako je sve počelo?

Nick Z Marino: Tvorac ideje je Steve Vai, a ceo projekat je nastavak G3 iz 2003. Steve je pozvao Yngwie-a, a Yngwie mene. Normalno, ja sam morao da naučim meterijal za ostale gitariste. Ceo show traje 3 sata i 55 minuta.  


Navedeni članovi grupe Generation Axe, su u pravom smislu reči "idoli". Kakvi su oni inače van bine, i kako se uklapaju jedni sa drugima? 

Nick Z Marino: Svi su super ortaci. Posebno su cool Nuno i Zakk, a Steve ima veliko srce. Yngwie priča najbolje viceve, a Tosin Abassi je pravi Kazanova. Proveo sam dve turneje od po osam nedelja u istom busu sa njima. Luksuzni autobus sa krevetima, kupatilom, dnevnom sobom i kuhinjom, predstavljao nam je i hotel i prevozno sredstvo u isto vreme. Zato svi znamo sve o svakome. Imao sam prilike da čujem najinteresantnije anegdote sa istorijske turneje Steve Vai-a sa Frank Zappa-om i Whitensake-om, Zakk Wylde-a sa Ozzy-em, Nuno Battencourt-a sa Extreme-om i Rhianna-om, Yngwie-a sa njegovim prethodnim pevačima i Tosin-ove sa njegovim ženskama. Moram da spomenem i ostatak benda, basistu Pete Griffin-a i bubnjara JP Bouviet-a, koji su odlični muzičari. 



Uzgred, da li je Generation Axe nešto najbolje što rock i metal svet može da ponudi?

Nick Z Marino: U gitarskom svetu, da!


Bio si i deo grupe Voices Of Metal, u kojoj je takođe pomenuti Tim Ripper Owens, kao i Mike Viscera, Edu Falachi i John Ivan. Kaži nam nešto o tome. 

Nick Z Marino: Sjajan doživljaj. Proveli smo par sedmica zajedno u Meksiku. Osnivač ideje je John Ivan. Planovi su da sledeća turneja uključi i i druge poznate pevače i muzičare u metalu. 


Kada se pogleda lista ljudi sa kojima si radio, ona je impresivna, jezivo dobra. Ipak, da li je postoji neko sa kim nisi sarađivao, a voleo bi da sarađuješ u budućnosti?

Nick Z Marino: Whitesnake, možda?!


Tvoj solo bend NZM osnovan je 2010. i do sada ste objavili tri albuma, zapravo prvi album Freedom Has No Price iz 2010. je bio pod imenom Nick Marino. Poslednje što smo mogli čuti je single Under A Spell iz 2018. Da li je to najava nekog budućeg izdanja, i da li možemo očekivati nešto novo od NZM?

Nick Z Marino: Normalno! Radimo punom parom za novi album. Polovina pesama je već izmiksana. Očekujem da bude objavljen početkom sledeće godine. 


                                       

NZM pored tebe čine: Taylor Sallivan, Brian Wilson i Denver Cooper. Stiče se utisak da su ozbiljni metal muzičari?

Nick Z Marino: Da, oni su mladi momci ali izuzetno talentovani i motivisani.


Ime tvog albuma i velikog hita kaže: "Freedom Has No Price", odnosno "sloboda nema cenu". Da li je to glavna poruka rocka i metala, ali uopšte i umetnosti?

Nick Z Marino: Ne samo umetnosti. Za mene je to suština sveta.



Nedavno si imao i prvu turneju u Srbiji. Kakvi su utisci sa te turneje, i koliko ovdašnja scena poznaje lik i delo Nick Z Marina?

Nick Z Marino: Utisci su bili fenomenalni. Posle 30 godina nastupati u svojoj zemlji bilo je veoma sentimentalno sa jedne strane... S druge strane bilo je pravo ohrabrenje videti da je rock još uvek u snazi, i da ima svoju publiku.


Tvoj prateći bend na turneji bio je sastavljen od vrhunskih muzičara sa domaće scene poput gitariste Nenada Bojkovića, basiste Ivana Đerfija i bubnjara Miće Kovačevića, koji je, verovao ili ne, pored mnogih bendova i projekata, učestvovao i na snimanju albuma moje grupe Filthy Cathouse 2012.godine. Kakvi su tvoji utisci o njima i kakva je bila saradnja?

Nick Z Marino: Sjani momci i odlični muzičari. Zaista smo imali great time... Oduševljen sam njihovom profesionalnošću. Muzički su na najvećem nivou i mogli bi da sviraju sa bilo kim u Americi. Moj repertoar su naučili savršeno u kratkom roku. Super su ortaci i planiram da sarađujem sa njima i u buduće, kada dođem na solo balkanske turneje. 


Kada te možemo ponovo očekivati u Srbiji, kao NZM ili sa Malmsteen-om?

Nick Z Marino: Radimo na tome. Najverovatnije u proleće sledeće godine. 


Kakav je Nick Z Marino van bine, šta radiš u slobodno vreme?

Nick Z Marino: Koristim lepo vreme u Floridi i pokušavam da ostanem u fizičkoj kondicji. Šetnja, džoging, plivanje i vođnja bajsa. Crtam i slikam u slobodno vreme. 


Još jedno pitanje koje nije vezano za muziku: Da možeš, šta bi prvo poneo iz Srbije za SAD?

Nick Z Marino: Šljivovicu, normalno!


Nick, hvala ti puno što si govorio za Geostrateg i Junkyard Rock Stories., želimo ti puno sreće i uspeha u budućnosti. 

Nick Z Marino: Hvala vama i veliki pozdrav srpskoj publici!


                                       


 Nick Z Marino - Official website

NZM band - Official FB Page

NZM Deezer - Poslušajte muziku benda na Deezer-u

Slike preuzete sa oficijelnog websajta.

U saradnji sa portalom - Geostrateg



Oktobar 2019.                                                                               Autori: Nikola Trifić i Janko Petrović

Analiza: Šta je to "PODCAST" ? I kako je postao popularan?



Do sada ste sigurno već imali prilike da čujete reč "podcast" (podkast) u svakodnevnom govoru, što vas je verovatno stavilo u nedoumicu oko toga šta to zapravo znači, odnosno šta predstavlja. Neko vam je preporučio da slušate neki podkast, negde ste na internetu čuli da neko govori o nekom podkastu, neki vaš poznanik je pokrenuo svoj podkast. Na kraju krajeva, i mi smo pokrenuli Junkyard Rock Stories podkast, pa samim tim je došlo i vreme da se objasni; šta je to ustvari i šta predstavlja ta famozna reč - podcast (podkast). 

Najnovije vesti, recenzije i ostale priče pročitajte OVDE.




Po definiciji, podkast predstavlja audio fajl koji je namenjen slušanju i kojem se može pristupiti preko interneta. Dostupan je u formi epizoda, dakle serijski, gde se svaka od tih epizoda može skinuti i gde korisnik može, ukoliko to želi, da postane pretplatnik (subscriber).

Tehinčki dakle, podkast je audio fajl u mp3 ili nekom drugom formatu i bazira se na principu RSS feed tehnologije. Korisnicima je potrebno da pre svega imaju internet konekciju (što je u današnje vreme notorna stvar), potom uređaj za slušanje koji može biti računar ili mobilni uređaj, neki od brojnih podkast servisa (podcathcers), malo interesovanja i slobodnog vremena. To je sve.

Što se tiče etimologije, reč podkast je engleskog porekla (u originalu - podcast) i nastaje kao kombinacija reči "broadcast" što znači prenos, emitovanje, i reči POD koja po jednoj teoriji dolazi od iPod uređaja koji se prvi put pojavljuju sredinom prethodne decenije. Po drugoj verziji, POD predstavlja skraćenicu za portable on demand, što u prevodu na naš jezik znači - prenosivo na zahtev. To je ujedno i najkraće moguće objašnjenje podkasta. Reč se inače prvi put pojavljuje još 2004.godine i njen tvorac je bio novinar BBC-a, Ben Hammersley. Pojavom iPod uređaja godinu dana kasnije, koji su zamenili vokmene (diskmene), zvanično otpočinje i  era podkasta. Sve do današnjih dana, podkasti su se razvijali i postali jednan od najpopularnijih izvora zabave, znanja, humora i uopšte potražnje ka različitim sadržajima.  

Poslednjih nekoliko godina podkasti su doživeli pravi pravcati bum. Tome je kumovalo mnogo različitih parametara. Objašnjavanje svakog ponaosob zahtevalo bi seriju ovakvih tekstova. Ukratko faktori koji su uticali na to da podkasti postanu toliko popularni su pre svega: zasićenost korisnika mejnstrim medijima, raznovrsnost koju podkasti pružaju, unapređivanje interneta, relativno jeftino i lako pravljenje podkasta, samostalnost u uređivačkim pitanjima a na kraju i nekomplikovano, a pre svega besplatno konzumiranje podkasta. Ne treba naravno ni smetnuti sa uma promenu u načinu života ljudi u današnje vreme, u smislu rasploaganja sa vremenom i životnim navikama. Ipak, kako bi najlakše a najpreciznije objasnili karakteristike podkasta, najbolje je da ga uporedimo i to sa radiom, kao medijskim formatom koji u mnogo čemu blizak podkastu.

Dakle, radio emitovanje i podkasti su po mnogo čemu slični, ali i različiti u isto vreme. Oba su zvučnog formata, s tim što podkasti mogu biti i drugačiji, ali o tome nešto kasnije. I jednu i drugu vrstu emitovanja uglavnom vode jedan, ili više voditelja, ponekad sa gostima a ponekad i vidu intervjua, uključenja i dr. 

Koje su to onda stvari po kojima se radio i podkast razlikuju? Nabrojaćemo i objasniti neke od najbitnijih. 


1. Masovno ili tematsko obraćanje

Prva razlika koja je uočljiva je u tome što radio stanice teže da se obraćaju širokom spektru korisnika, tako da pokrivaju širok spektar tema koje su uglavnom mejnstrim. Na taj način one pokušavaju da nadomeste geografsku ograničenost ( lokalne radio stanice)  kao i tematsku urpošćenost (površnost na neki način).  Podkasti sa druge strane nemaju taj geografski problem. S obzirom da su na internetu, dostupni su u celom svetu. Druga, bitnija razlika, je u tome što podkasti pokrivaju određene specifične teme i upravo to ih čini unikatnim i raznovrsnijim. Ukoliko ste recimo ljubitelji pasa, ili volite krimi romane, ili neku određenu TV seriju, sport ili politiku, ili možda rock n roll muziku - za sve to, ili bilo šta drugo, čeka vas određeni podkast! O svemu tome možete po nešto čuti i na radiju, ali ne toliko opširno i u nastavcima, odnosno, sa preko potrebnim entuzijazmom i privrženošću. Stoga se podkasti u suštini i pretražuju preko tema (topics). 


2. Vremenska (ne)ograničenost - momenat uključenja u program - on demand

Koliko ste se puta u životu u neku radijsku emisiju uključili na pola ili na samom kraju? Ili recimo, zašto voditelji radijskih emisija s vremena na vreme pominju naziv emisije i podsećaju na to čime se emisija bavi? Odgovor je već dat u prvoj rečenici. Sa podkastima je sa druge strane potpuno drugačije. Ono što je izrečeno jednom na radiju, nepovratno odliazi u "etar"(osim ako ne naiđete na reprizu), dok kod podkasta emisiju možete odslušati u celosti kada vam odgovara. Takođe možete i premotavati napred ili nazad i slušati onoliko koliko želite. Podkasti ostaju pohranjeni na internetu i možete im pristupiti u bilo kom vremenskom periodu, što znači da možete slušati i podkast koji je emitovan u prošlosti. Neki podkasti su tematski izvan vremena, pa tako recimo možete u bilo kom trenutku slušati podkast o svojoj omiljenoj TV seriji koja je odavno završena, a koju ste vi počeli da gledate u određenom trenutku vašeg života. Primer bi recimo mogla da bude serija Černobilj, koja je traja vrlo kratko, i koja je bila praćena podkastom koji je išao uporedo sa njom, I serija i podkast su i dalje na internetu. To je ujedno i jedna od osnovnih karakteristika podkasta - on demand - odnosno na zahtev. 


S obzirom da podkasti ne podležu striktnoj uređivačkoj politici, odnosno da nisu vremenski ograničeni, autor slobodno raspolaže vremenom i brojem emisija koje pravi, ipak je potrebno ponoviti o čemu se u podkastu zapravo radi, s obzirom da se potencijalni novi slušaoci u priču (praćenje epizda) mogu uključiti i kasnije. Recimo da jedan podkast ima preko 100 epizoda, slušaocu koji se uključuje po prvi put u 101. treba objasniti o čemu je reč. 


3. Multitasking - simultano izvršavanje zadataka u isto vreme - portabilnost

Još jedna od bitnih karakteristika podkasta, koja se nadovezuje na prethodnu, je u tome što podkaste možete slušati dok istovremeno upražnjavate ili izvršavate neke druge radnje ili obaveze. Na primer, nakon pola dana provedenog na poslu čekaju vas naravno i kućne obaveze. Igranje sa decom, sitne popravke po kući ili odlazak u nabavku, a nakon svega toga vam još dolaze i gosti u večernjim satima. Pri tom, imate i psa koji traži svoju jednočasovnu šetnju. Pas je taj koji spašava dan! Upravo u tih sat vremena dok sa njim šetate, možete uključiti novu epizodu vašeg omiljenog podkasta i uživati. Slično se dešava i sa ljudima koji putuju do posla u određenom vremenskom intervalu. Zašto gledate jedne te iste dosadne predele i ljude, kada recimo možete odslušati vesti za taj dan.

Dakle, još jedna bitna karakteristika podkasta je već pomenuta portabilnost. Podkast je uvek sa vama, na vašem mobilnom uređaju i možete ga slušati bez da vas to ometa dok simultano vršite neku drugu radnju. S obzirom na to koliko se život brzo odvija ui današnje vreme, podkast i u tu ima prednost nad radiom. U suštini, da nema te portabilnosti odnosno slobode u odlučivanju kada će te nešto slušati, podkasti nikada ne bi ni doživeli ovoliku popularnost koju danas imaju.   


Postoji još stvari koje prave jasnu distinkciju između podkasta i radija, kao na prmer pitanje autorskih prava, personalizacije ili recimo stvaranja jedne vrste zajednice koja se okuplja oko neke podkast emisije ili voditelja. Te zajednice se prenose na društvene mreže i mogu postati ozbiljni "forumi" za razmenu mišljenja i ideja. 


Što se tiče tehničke forme, podkasti se mogu realizovati u nekoliko različitih vidova: 

1) Običan, audio podkast - uglavnom u zvučnom izdanju, može se slušati preko podkast emitera kojih ima nerbojeno mnogo  Apple podcast, Spotify, Podbeam, Google podcast, Stitcher, Spreaker, Youtube, samo su neki od njih i možete im pristupiti nezavisno od od toga da li ste Android ili iOS korisnik. 

2) Unapređeni podkast - podcast koji osim zvuka emituje i prateće slike ili grafiku, nešto nalik prezentacijama. Uglavnom se može pratiti preko Youtube-a. Junkyard Rock Stories podkast je zapravo vid ovog podkasta, ukoliko nas slušate na Youtube-u. Ukoliko nas pratite na nekoj drugoj platformi, onda to spada u prvu grupu podkasta

3) Video podkast - ovo je zahvaljujući neverovatnom značaju Youtube-a, verovatno najrazgranatiji vid podkasta koji se još mogu nazvati i vlog, vodcast, ili jednostavno Youtube emisije. Jasno je u potpunosti da pored audio, sadrže i vizuelnu komponentu, odnosno emitijuju se u video formatu. Da sada ne nabrajamo, od politike, istorije , kako uraditi ovo ili ono, preko Državnog posla i drugih sličnih emisija, može se naći toliko toga, što opet, sami određujete kada će te i koliko slušati. 

4) Podkast knjige - u ovom vidu podkasta radi se o serijskom iščitavanju delova neke knjige, gde na kraju ceo serijal postaje u stvari audio knjiga u celosti. 


Da popularnost podkasta nije samo puki mit, govori u prilog i činjenica da se sama industrija u poslednjih nekoliko godina okreće distribuciji podkasta. Najpopularnijij muzički strimig servis Spotify , koji ima preko 200 miliona pretplatnika, početkom ove godine kupio je nekoliko manjih podkast distributera u vrednosti od 350 miliona dolara i obznanio da kreće "u bitku" sa Apple-om i na ovom polju. Nedavno je i francuski Deezer objavio da svoj fokus okreće podkastima i napravio partnerstvo sa čak pet različitih podkast distributera, s obzirom da je kompanija zabeležila porast konzumiranja podkasta na svojoj platformi za neverovatnih 250%.  Prema istraživanju Podcast Insights, čak 51% stanovništva SAD je makar jednom konzumiralo neki podkast.

Na kraju pak, ako zanemarimo sva ta istraživanja i pođemo od sebe, svako od nas je makar jednom pogledao ili poslušao neki vid podkasta na internetu. Jednostavno, vreme  u kojem živimo, životne navike, neprekidna potražnja za različitim sadržajima, srozavanje i kontrola konvencijalnih medijskih formata, uticaj savremene tehnologije, relativno lako i jeftino distribuisanje, neke su od osnovnih karakteristika koje će, ukoliko se zadrže na istom nivou razvoja, a sva je prilika da hoće, samo doprineti već i onako velikom procvatu podkasta uopšte, pa možda čak i poslati neke od starih medijskih formata u istoriju.


- Pokušali smo  da u što kraćim crtama objasnimo šta se podrazumeva pod rečju podkast, s obzirom da je i sam ovaj blog počeo da sa emitovanjem jedne takve vrste emisije.Pišite u komentarima da li i vi slušate neke podkaste, i na koji način. Naravno, slobodno predložite neke koji se bave sličnim temama kao ovaj blog/podkast i posetite nas na Junkyard Rock Stories Youtube stranici, kako bi ste bili u toku sa novim epizodama! 



Oktobar 2019.                                                                                                      Autor: Janko Petrović